Godišnji odmor je pravo svakog radnika koje mu omogućuje odmor i oporavak od rada. Kroz ovaj članak razmatramo tko određuje godišnji odmor, kako se izračunava te važne norme uz njegovo korištenje.
Najmanje trajanje godišnjeg odmora?
Zakonom o radu propisano je najkraće trajanje godišnjeg odmora pa tako radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.
Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog Zakonom o radu.
Pri izračunu broja dana godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo možete koristiti aplikaciju Godišnji Odmor.
Tko određuje godišnji odmor?
Odlukom o korištenju godišnjeg odmora radnik se obavještava o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja, pri čemu poslodavac mora o korištenju godišnjeg odmora obavijestiti radnika najmanje petnaest dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
U praksi je uobičajeno da poslodavac odluka o korištenju godišnjeg odmora donosi na temelju molbe/zahtjeva radnika za korištenjem godišnjeg odmora, no važno je naglasiti da poslodavac može samostalno (i bez zahtjeva radnika odnosno protivno zahtjevu radnika) odlučivati o korištenju godišnjeg odmora (odrediti samostalno radniku dane godišnjeg odmora), pridržavajući se zakonskih obveza.
Ipak, jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.
Primjer odluke o korištenju godišnjeg odmora možete vidjeti odnosno izraditi ovdje.
Kako odrediti ima li radnik pravo na puni ili razmjerni godišnji odmor?
Prije donošenja odluke o korištenju godišnjeg odmora potrebno je prethodno utvrditi ima li radnik pravo na tzv. puni godišnji odmor (najmanje četiri tjedna odnosno pet tjedana za maloljetnike) ili ima pravo na razmjerni godišnji odmor.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na puni godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavca.
S druge strane, radnik koji se prvi put zaposli i nije radio neprekidno šest mjeseci kod tog poslodavca ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, nema pravo na tzv. puni godišnji odmor, nego ima pravo na razmjerni godišnji odmor.
Važno je naglasiti da u određenim situacijama, ukupno trajanje godišnjeg odmora pojedinih radnika može biti duže od punog godišnjeg odmora.
Bitno je istaknuti značajnu pojmovnu razliku koja se odnosi na stjecanje prava na godišnji odmor i ostvarivanja prava na godišnji odmor (pojam stjecanja različit je od pojma ostvarivanja), a koja se može pojaviti kod prestanka radnog odnosa.
Naime, ako radnik stekne pravo na tzv. puni godišnji odmor (navedeno pravo radniku se može potvrditi i odlukom o rasporedu korištenja godišnjeg odmora), no iz zakonom određenog razloga (istek ugovora o radu, otkaz, sporazum i sl.) radniku u toj kalendarskoj godini prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ipak ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, tj. stečeno pravo na puni godišnji odmor se “pretvara” u pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora i ostvaruje isto u tom obliku.
Dakle, uslijed zakonskih odredbi koje reguliraju:
– stjecanje prava puni godišnji odmor,
– stjecanje prava na razmjerni godišnji odmor te
– ostvarivanje navedenih prava na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa,
moguće su razne situacije, vezane uz godišnji odmor radnika.
Sve navedene situacije pokriva inovativna aplikacija za izračun trajanja godišnjeg odmora dostupna na: godisnji-odmor.com.
Važne zakonske odredbe vezane uz korištenje godišnjeg odmora
Osim specifičnosti vezanih uz stjecanje/ostvarivanje prava na godišnji odmor, pri korištenju godišnjeg odmora treba se pridržavati sljedećih zakonskih odredbi:
Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora, no ako bi radnik na svoj zahtjev koristio godišnji odmor na blagdan i neradni dan koji po njegovom rasporedu predstavlja radni dan, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan.
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.
Točnije rečeno, poslodavac mora radniku koji je ostvario pravo na puni godišnji odmor omogućiti najmanje dva tjedna od navedenog godišnjeg odmora u godini u kojoj je ostvario pravo na puni godišnji odmor.
Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od spomenutog dijela godišnjeg odmora od dva tjedna, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, no radnik ne može prenijeti i navedeni dio godišnjeg odmora spomenut u prethodnoj rečenici (dva tjedna).
Ipak, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.
Dodatno, ako radnik nije mogao iskoristiti godišnji odmor zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (bolest radnika ne daje osnovu za takvo korištenje godišnjeg odmora) ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti godišnji odmor do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Važno: Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora teče otkazni rok. Točnije rečeno, otkazni rok se ne prekida uslijed korištenja godišnjeg odmora.
Zaključno
Godišnji odmor predstavlja vitalan aspekt radničkih prava, pružajući potrebnu ravnotežu između radnog i privatnog života. Razumijevanje pravila o određivanju i korištenju godišnjeg odmora, kao i specifičnih situacija koje mogu utjecati na radnikov odmor, ključno je za poslodavce i radnike. Kroz pravilnu primjenu zakonskih odredbi i uz pomoć modernih alata za izračun godišnjeg odmora (poput aplikacije Godišnji Odmor), moguće je osigurati pravedno i učinkovito korištenje ovog važnog prava.
26. srpnja 2024. godine.
Inovativna platforma s lako prilagodljivim primjerima ugovora koja vam omogućuje da samostalno izradite svoj ugovor online.
NAPOMENA: Informacije na ovoj web stranici ne smatraju se pravnim, financijskim ili bilo kojim drugim savjetom odnosno pomoći, nego samo sadržavaju određene općenite informacije radi boljeg razumijevanja odnosa i/ili podlogu za procjenu od strane korisnika te nisu prikladne za primjenu na pojedinačni specifični slučaj odnosno određene slučajeve korisnika. Ne odgovaramo za bilo koju štetu, gubitak ili trošak niti bilo kakvu drugu vrstu izravnog ili neizravnog gubitka (npr. gubitak dobiti, gubitak određenog klijenta ili tržišta, gubitak financijskih ili bilo kakvih drugih podataka, narušavanje reputacije, gubitak poslovne mogućnosti itd.) koji proizlazi iz izrađenih dokumenata, poslovnih odluka, potpisanih ugovora itd. donesenih na temelju informacija, sadržaja, podataka itd., sadržanih u ili ovoj web stranici.