Evidentiranje radnog vremena

Što se smatra radnim vremenom?

Radno vrijeme je:

• vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac,
• vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Radnim se vremenom ne smatra vrijeme pripravnosti u kojemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac, no ipak za takvo vrijeme pripravnosti radnik ima pravo na naknadu čija visina se određuje ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.

Sve navedeno proizlazi iz odredbi Zakona o radu.

Koji su oblici radnog vremena?

S obzirom na trajanje, radno vrijeme može biti:

• puno (40 sati tjedno ili kraće od toga, ako je to određeno zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu), 
• nepuno (kraće od 40 sati tjedno),
• skraćeno (na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika),
• prekovremeno (rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena, u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe),
• preraspodijeljeno (radno vrijeme koje u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena).

S obzirom na razdoblje obavljanja rada, radno vrijeme može biti:

• noćno (u pravilu, za punoljetne osobe, noći rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana),
• smjensko (organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut),
• dvokratno (rad zaposlenika koji poslove obavlja tijekom dvije smjene u jednom danu),
• nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi,
• i sl..

Kako se određuje raspored radnog vremena?

Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ako raspored radnog vremena nije utvrđen navedenim dokumentima ili je utvrđen, ali na način da ostavlja mogućnost poslodavcu da samostalno promijeni/odredi raspored radnog vremena, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

Raspored radnog vremena može biti u jednakom odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima i mjesecima.

U nastavku se izlažu najčešći oblici jednakog trajanja punog (4oh tjedno) radnog vremena: 

• tjedno radno vrijeme manje od pet radnih dana (uz pridržavanje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru),
• tjedno radno vrijeme od pet radnih dana – od ponedjeljka do petka,
• tjedno radno vrijeme od pet radnih dana  u drugačijem rasporedu u odnosu na raspored ponedjeljak-petak (uz pridržavanje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru),
• tjedno radno vrijeme od šest radnih dana (uz pridržavanje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru),
• itd..

Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika. 

Ako je kod poslodavca utemeljeno radničko vijeće odnosno kod poslodavca postoji imenovan sindikalni povjerenik (koji preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom o radu), poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem/sindikalnim povjerenikom prije donošenja odluke o rasporedu radnog vremena.  

Radničko vijeće/sindikalni povjerenik je u tom smislu dužno u roku od osam dana, dostaviti svoje očitovanje o namjeravanoj odluci poslodavcu. Ako se radničko vijeće/sindikalni povjerenik ne očituje o namjeravanoj odluci u navedenom roku, smatra se da nema primjedbi i prijedloga. 

Važno je naglasiti da poslodavac nije vezan očitovanjem radničkog vijeća/sindikata te svoju odluku može donijeti čak iako se navedeni protive istoj, no dužan je savjetovati se, jer je u protivnom odluka ništetna (ne proizvodi pravne učinke).

Evidencija radnog vremena

Obveza vođenja evidencije radnog vremena propisana je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima.

Evidencija poslodavac vodi prema ostvarenom radnom vremena, uvažavajući raspored radnog vremena radnika, no svakako je dužan pridržavati se svih odredbi Zakona o radu koji reguliraju dnevni odmor, prekovremeni rad, noćni rad i sl..

Ključne obveze poslodavca po navedenom Pravilniku su:

• voditi evidenciju o radnom vremenu uredno, razumljivo i ažurno,  u pisanom ili u elektroničkom obliku, za obračunsko razdoblje koje je utvrđeno za isplatu plaće,
• evidenciju o radnom vremenu popuniti najkasnije sedmog dana od dana za koji se podaci popunjavaju,
• voditi evidenciju i za radnike kojima ima sklopljen ugovor o radu za obavljanje poslova na izdvojenom mjestu rada (osim ako nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu),
• voditi evidenciju o radnom vremenu i za osobe koje imaju status rukovodeće osobe, radnike članove obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i sl., ako nisu s poslodavcem nisu ugovorili samostalnost u određivanju najdužeg trajanja tjednog radnog vremena, noćnom radu te dnevnom i tjednom odmoru

Ovdje je važno naglasiti da se pravo na odmor tijekom radnog dana (stanka), ubraja u radno vrijeme te se ne evidentira posebno u evidenciju radnog vremena, nego se smatra radnim vremenom. 

Kako ispunjavati evidenciju o radnom vremenu?

Evidencija o radnom vremenu radnika koji ne rade na izdvojenom mjestu radu, sadrži najmanje sljedeće podatke:

1) ime i prezime radnika,

2) datum u mjesecu,

3) početak rada,

4) završetak rada,

5) vrijeme i sate zastoja, prekida rada i slično do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,

6) ukupno dnevno radno vrijeme,

7) sate terenskog rada,

8) sate pripravnosti,

9) vrijeme nenazočnosti na radu:

– sate korištenja odmora (dnevnog, tjednog i godišnjeg),

– neradne dane i blagdane utvrđene posebnim propisom,

– sate spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti za rad,

– sate plaćenih dopusta,

– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika,

– sate nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom krivnjom ne obavlja ugovorene poslove,

– sate provedene u štrajku,

– sate isključenja s rada (lockout).

Osim navedenih podataka, poslodavac je dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarenje pojedinih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom (sate rada noću, prekovremeni rad, smjenski rad, dvokratni rad, rad u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom i sl..).

Takvih posebnih podataka naravno može biti i više, ovisno o pravima radnika koja mogu proizlaziti iz kolektivnog ugovora, sporazuma sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnika o radu ili ugovora o radu.

Poslodavac je dužan u evidenciji radnog vremena voditi samo one podatke od gore prikazanih, koji su ostvareni u razdoblju, odnosno mjesecu za koje se plaća ili naknada plaće isplaćuje.

U prijevodu, ako nije bilo plaćenih dopusta i sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena po zahtjevu radnika, tablica (evidencija), ne mora sadržavati navedene stupce i podatke.

Specifičnosti pri evidentiranju radnog vremena

Specifičnost evidentiranja početka i završetka rada

Poslodavac nema obvezu vođenja podataka po početku rada i završetku rada,  ako takva obveza ne proizlazi iz kolektivnog ugovora, sporazuma sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, ugovora o radu ili pravilnika o radu.

U tom smislu, prethodno navedeni poslodavac može izabrati sljedeće opcije:

• ne ispunjavati podatke o početku i završetku rada, no tada je obvezan ispunjavati podatke o dnevnom i tjednom odmoru,
• ispunjavati podatke o početku i završetku rada, a ne ispunjavati podatke o dnevnom i tjednom odmoru.

Naravno, nema zabrane da poslodavac ispunjava sve navedene podatke, no ove opcije se navode kao opcije, radi jednostavnijeg i lakšeg vođenja evidencije radnog vremena.

Specifičnost “fonda sati” rada

U praksi se često javlja zabluda da radnik mora ostvariti određeni broj radnih sati određen, ako radi u punom radnom vremenu od 40 sati tjedno, no tome je zaista tako samo ako radnik radi u radnom vremenu od ponedjeljka do petka, 8 sati dnevno.

Objavljeni mjesečni fondovi sati predstavljaju zbroj radnih sati i sate nenazočnosti (neradni dani i blagdani utvrđene posebnim propisom), od ponedjeljka do petka unutar jednog mjeseca, a za radno vrijeme od 8 sati dnevno.

Razumljivo je da:

• radnici koji rade u punom radnom vremenu, ali u druge radne dane (subota i/ili nedjelja), bilo u petodnevnom ili šestodnevnom radnom tjednu,
• radnici koji rada nepuno radno vrijeme,

ne mogu ostvariti radne sate i sate nenazočnosti (neradni dani i blagdani utvrđene posebnim propisom) kao i radnici koji radi 5 dana tjedno, od ponedjeljka do petka, 8 sati dnevno.

Takvi radni imaju svoje radno vrijeme koja odudara od najčešćeg rasporeda radnog vremena (ponedjeljak do petak, 8 sati dnevno).

Primjer evidentiranja radnog vremena uz pojašnjenja:

Ulazni podaci:

• radnik radi puno radno vrijeme – 40 sati tjedno,
• radnik ne obavlja poslove na izdvojenom mjestu rada (takva evidencija sadržava manje obveznih podataka),
• raspored radnog vremena je od pon.-pet.: 7 radnih sati, subota 5 radnih sati (šestodnevno radno vrijeme),
• poslodavca ne obvezuje kolektivni ugovor, sporazum između radničkog vijeća i poslodavca, ugovor o radu ili pravilnik o radu prema kojemu bi bio obvezan ispunjavati podatke o početku i završetku rada.

Pojašnjenja ispunjenih podataka:

• radnik je od 2.8. do 7.8. bio privremeno spriječen za rad zbog nesposobnosti za rad (“bolovanje”),
• 5.8. je prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, blagdan kojim se obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja,
• od 9.8. do 14.11., radnik je koristio godišnji odmor,
• iako je dana 15.8. blagdan Velike Gospe, prema prethodno spomenutom zakonu, navedeni dan nije radni dan radnika te radnik nije trebao biti nazočan na poslu tog dana.
• radnik je od 16.8. do 30.8. radio u redovnom radnom vremenu, prema rasporedu radnog vremena, s time da mu je evidentiran dnevni i tjedni odmor (budući da nije evidentiran početak i završetak rada),
• 31.8. javila se prijeka potreba za prekovremenim radom te je radnik radio 2 sata prekovremeno.

11. kolovoza 2021. godine.

NAPOMENA: Informacije na ovoj web stranici ne smatraju se pravnim, financijskim ili bilo kojim drugim savjetom odnosno pomoći, nego samo sadržavaju određene općenite informacije radi boljeg razumijevanja odnosa i/ili podlogu za procjenu od strane korisnika te nisu prikladne za primjenu na pojedinačni specifični slučaj odnosno određene slučajeve korisnika. Ne odgovaramo za bilo koju štetu, gubitak ili trošak niti bilo kakvu drugu vrstu izravnog ili neizravnog gubitka (npr. gubitak dobiti, gubitak određenog klijenta ili tržišta, gubitak financijskih ili bilo kakvih drugih podataka, narušavanje reputacije, gubitak poslovne mogućnosti itd.) koji proizlazi iz izrađenih dokumenata, poslovnih odluka, potpisanih ugovora itd. donesenih na temelju informacija, sadržaja, podataka itd., sadržanih u ili ovoj web stranici.