Osnivanje radničkog vijeća

Osnivanje radničkog vijeća – pravo radnika ili obveza poslodavca?

Što je radničko vijeće i kako se osniva?

Radničko vijeće omogućuje radnicima da sudjeluju u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima kod poslodavca.

Često se postavlja pitanje, je li obveza osnivanja radničkog vijeća pravo radnika ili obveza poslodavca?

Iako je raširena zabluda da svaki poslodavac koji zapošljava 20 i više radnika “mora” imati utemeljeno radničko vijeće, odgovor je zapravo vrlo jednostavan.

Osnivanje radničkog vijeća predstavlja pravo radnika zaposlenih kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, a postupak utemeljenja prvoga radničkog vijeća propisan je Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća.

Prijedlog za utemeljenje prvoga radničkog vijeća mogu podnijeti u pisanom obliku:

  • sindikati koji kod poslodavca imaju svoje članove, ili
  • najmanje 20% posto radnika zaposlenih kod poslodavca.

Pravo na utemeljenje radničkog vijeća još jasnije proizlazi iz čl. 2. st. 3. navedenog pravilnika prema kojemu je prijedlog za utemeljenje prvoga radničkog vijeća predlagatelj dužan dostaviti sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca, ali i samom poslodavcu.

Dakle, razvidno je da je utemeljenje radničkog vijeća, pravo radnika, koje se može konzumirati kod poslodavaca koji zapošljavanju najmanje 20 radnika, a na temelju inicijative sindikata ili 20% radnika.

Gledajući iz perspektive poslodavca, poslodavac ne pokreće postupak utemeljenja radničkog vijeća i ne može formirati radničko vijeće samostalno ili uz pomoć radnika.

Ipak,  poslodavac ima određene obveze u postupku izbora radničkog vijeća:

  • u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva predsjednika izbornog odbora, dostaviti mu odvojeno popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i nadzornih tijela ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene radnike te popis ostalih radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa,
  • osigurava materijalno-tehničke uvjete i omogućuje nesmetano glasovanje za izbor radničkog vijeća u vrijeme i na biračkim mjestima koje je odredio izborni odbor
  • odluke i obavijesti izbornog odbora ima obvezu objaviti na svojim oglasnim mjestima na zahtjev izbornog odbora,
  • snositi sve troškove izbora za radničko vijeće.

Također, nakon okončanja postupka utemeljenja radničkog vijeća, poslodavac kod kojeg je utemeljeno radničko vijeće dužan je ministarstvu nadležnom za rad, elektroničkim putem dostaviti podatke o utemeljenom radničkom vijeću u roku od deset dana od dana objave zapisnika o rezultatima izbora radničkog vijeća.

Zakonska ovlaštenja radničkog vijeća 

Temeljna ovlaštenja radničkog vijeća propisana Zakonom o radu su da:

  • u pitanjima važnima za položaj radnika, štiti i promiče interese radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, savjetovanjem, suodlučivanjem ili pregovorima s poslodavcem ili od njega opunomoćenom osobom,
  • pazi na poštivanje ovoga Zakona, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora te drugih propisa,
  • pazi ispunjava li poslodavac uredno i točno obveze obračunavanja i uplaćivanja doprinosa u skladu s posebnim propisom te u tu svrhu ima pravo uvida u odgovarajuću dokumentaciju.

U pogledu obveza poslodavca u odnosu na utemeljeno radničko vijeće, iste su propisano Zakonom o radu.

Neke od najvažnijih obveza poslodavca u odnosu na utemeljeno radničko vijeće su:

  • svaka tri mjeseca, obavijestiti radničko vijeće o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, kretanju i promjenama u plaćama i drugim točno specificiranim pitanjima iz Zakona o radu,
  • obveza savjetovanja prije donošenja pravilnika o radu, odluke o otkazu, plana godišnjih odmora, rasporeda radnog vremena i drugim točno specificiranim pitanjima iz Zakona o radu,
  • uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluke o otkazu članu radničkog vijeća, otkazu radniku s navršenih šezdeset godina odnosno starijem od šezdeset godina  i drugim točno specificiranim pitanjima iz Zakona o radu.

Radničko vijeće, u svrhu zaštite i promicanja prava i interesa radnika, u punom povjerenju surađuje sa svim sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca.

Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik (sindikati koji imaju najmanje pet zaposlenih kod određenog poslodavca mogu imenovati ili izabrati jednog ili više sindikalnih povjerenika) preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ovim Zakonom, osim prava na imenovanje predstavnika radnika u organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo).

Obveze poslodavca u odnosu na formirano radničko vijeće 

Osim gore navedenih obveza poslodavca pri utemeljenju radničkog vijeća, nakon osnivanja radničkog vijeća ima druge obveze propisane Zakonom o radu.

U tom smislu, poslodavac je dužan:

  • radničkom vijeću osigurati potreban prostor, osoblje, sredstva i druge uvjete za rad,
  • članovima radničkog vijeća omogućiti osposobljavanje za rad u radničkom vijeću,
  • snositi i druge troškove koji u skladu s Zakonom o radu, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom nastanu djelatnošću radničkog vijeća,
  • predsjedniku ili članu radničkog vijeća koji su poslove za radničko vijeće obavljali u punom radnom vremenu, nakon prestanka obavljanja tih poslova, omogućiti povratak na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, ponuditi im obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Odnos radničkog vijeća i poslodavca temelji se na povjerenju i međusobnoj suradnji, a sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća pobliže se uređuju uvjeti za rad radničkog vijeća.

Još je važno za napomenuti da radničko vijeće zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme.

Za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno.

Ako broj raspoloživih radnih sati to dopušta, poslovi predsjednika ili člana radničkog vijeća mogu se obavljati u punom radnom vremenu.

U pitanjima gdje je nužno sudjelovanje radničkog vijeća u donošenju odluka (savjetovanje ili prethodna suglasnost), unutar predložaka dokumenata aplikacije Self Legal nalazi se dodatna napomena odnosno informacija o tome, a kako bi se skrenula pozornost na to važno pitanje. 

Ovo je posebno važno, jer Zakon o radu propisuje slučajeve odnosno pitanja za koja je poslodavac prije donošenja odluke dužan se savjetovati s radničkim vijećem. AKo se poslodavac ne savjetuje s radničkim vijećem o tim pitanjima, odluke poslodavca ništetne. 

Osim dužnosti savjetovanje prije donošenja nekih odluka, neke odluke (propisane Zakonom o radu), poslodavac može donijeti samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. 

Unutar predložaka dokumenata aplikacije Self Legal (Odluka o rasporedu radnog vremena, otkazi, Pravilnik o radu i sl.) dodatno se nalaze napomene da je za neke vezane sudjelovanje radničkog vijeća u donošenju odluka (savjetovanje ili prethodna suglasnost).

Upravo zbog navedenog, prije svakog predloška dokumenta unutar aplikacije Self Legal nalaze se bitne i lako razumljive informacije za izradu dokumenta. 

Također, u ovom članku, navodi se dio odluka poslodavca kod koji je potrebno sudjelovanje radničkog vijeća. 

11. kolovoza 2021. godine.

Inovativna platforma s lako prilagodljivim primjerima ugovora koja vam omogućuje da samostalno izradite svoj ugovor online.

NAPOMENA: Informacije na ovoj web stranici ne smatraju se pravnim, financijskim ili bilo kojim drugim savjetom odnosno pomoći, nego samo sadržavaju određene općenite informacije radi boljeg razumijevanja odnosa i/ili podlogu za procjenu od strane korisnika te nisu prikladne za primjenu na pojedinačni specifični slučaj odnosno određene slučajeve korisnika. Ne odgovaramo za bilo koju štetu, gubitak ili trošak niti bilo kakvu drugu vrstu izravnog ili neizravnog gubitka (npr. gubitak dobiti, gubitak određenog klijenta ili tržišta, gubitak financijskih ili bilo kakvih drugih podataka, narušavanje reputacije, gubitak poslovne mogućnosti itd.) koji proizlazi iz izrađenih dokumenata, poslovnih odluka, potpisanih ugovora itd. donesenih na temelju informacija, sadržaja, podataka itd., sadržanih u ili ovoj web stranici.

Scroll to top